Iako hrana ima značajnu ulogu na zdravlje organizma, sve češće se spominje kao glavni čimbenik u razvoju bolesti. Ubrzan životni stil utječe na prehrambeni odabir pojedinca, a zajedno doprinose porastu pretilosti, smetnji u radu probavnog sustava te nastanku alergija i autoimunih stanja.
Čovjek, hrana i život
Ono što jedemo, kako jedemo i kad jedemo, utječe na naše zdravlje, razinu energije, izgled i otkriva naš stav prema hrani. Ako znamo da kroz probavni sustav čovjeka starosne dobi 70 godina, prosječno prođe od 15-40 tona hrane i od 35-50 tisuća litara tekućine, jasno je da izbor hrane može učiniti razliku. Istraživanja govore da se 80 % ljudi na svijetu ne hrani se ispravno. Mnogi koji obole svjedoče da su godinama birali hranu koja narušava njihovo zdravlje, te da su dosljednom promjenom prehrambenih navika uklonili ili smanjili zdravstvene poteškoće i unaprijedili kvalitetu života. Iz toga proizlazi da sve dok su čovjek, hrana i život međusobno isprepleteni, svakog dana imamo priliku ponovno odabrati smjer njihova utjecaja.
Hrana treba zadovoljiti više od gladi
Želite li održati dobro zdravlje, bistar um, imati smirene reakcije i dovoljno energije, hrana koju unosite trebala bi zadovoljiti više od gladi – hrana treba podržavati zdravlje svih tjelesnih sustava i biti izvor energije za život kakav želite. Iscrpljivanje staničnih rezervi kao i opterećenost organizma, ne donosi dobro i ne pridonosi zdravlju, energiji, izgledu niti dobrom osjećaju. Jedan od uzroka neravnoteže tjelesne kemije je i uvođenje prehrambenih izmjena temeljenih na uvjerenjima, dok zadovoljavanje staničnih potreba ostaje u pozadini. Za razliku od vremena naših predaka, iako je hrane sada u izobilju, njena kvaliteta i naši izbori postali su upitni. Upravo to nas čini društvom koje treba naučiti činiti zdrave prehrambene izbore.
Kad se znanost zagleda u probavu
Probava ima niz uloga u očuvanju zdravlja organizma. Uredno funkcioniranje probavnog sistema uz optimalnu proizvodnju probavnih sokova, omogućuje dobru razgradnju i apsorpciju te služi kao građevni element stanicama i tkivima i kao izvor energije. Stoga, narušene probavne funkcije ne mogu proći neopaženo. U nedostatku nutrijenata postajemo slabi, umorni, neraspoloženi i podložniji funkcionalnim poremećajima, a sve je više dokaza da kronične bolesti imaju neki oblik prehrambenog deficita u osnovi poremećaja. Zato su na znanstvenoj pozornici, čitava probava uključujući i crijevne bakterije, korijenje zdravlja.
Istraživanja su dokazala i intrigantnu komunikaciju između crijeva i mozga, a za tu snažnu vezu zaslužno je preko 100 milijuna živčanih stanica duž probavnog sistema, što je više nego što ih se nalazi u leđnoj moždini. To omogućuje stresu direktan utjecaj na probavni sustav. Stres mijenja i hormonski sustav, a pod utjecajem hormona stresa možemo osjećati smanjen ili pojačan apetit i žudjeti za nezdravom hranom. S druge pak strane, regulacija živčanog sustava ostavlja pozitivan utjecaj na imunitet, metabolizam i hormonski sustav.
Latentne reakcije na hranu
Uz veći izbor hrane, javlja se i više reakcija na hranu. Hrana danas ima mnoštvo aditiva, konzervansa, boja, aroma, pesticida i na stotine drugih tvari koje ju čine „ukusnijom“ i produžuju njen rok trajanja. Kod osjetljivih pojedinaca te tvari mijenjaju tjelesnu kemiju i izazivaju niz reakcija. Kad je tjelesna kemija izvan ravnoteže, organizam se ne može jednako učinkovito nositi sa stresom. Nedovoljno probavljena hrana u kombinaciji s pojačanom crijevnom propusnošću, dolazi u kontakt s imunološkim sustavom crijeva koji pokreće protuupalni odgovor. Reakcije na hranu mogu imati različite oblike, od reakcija metabolizma do mentalne magle, dok su dva učestala oblika potencijalnih reakcija glavobolje i kožne reakcije. Gotovo svakoj narušenoj funkciji organizma, prethodi dugotrajni poremećaj funkcionalnosti na razini probavnog sistema.
Prehrambene intervencije temeljene na ograničavanju unosa hrane okidača, mogu privremeno smanjiti upalni odgovor i stres organizma, dok intervencije koje obuhvaćaju i prvotno nastalu neravnotežu imaju potencijal spriječiti deficite i razvoj bolesti, ubrzati oporavak, podržati tjelesne i kognitivne funkcije i usporiti starenje. I na zapadu i na istoku postoji suglasje da izborom hrane i održavanjem higijene probavnog sustava postaje moguće otključati izvorište regenerativnih procesa, vitalnosti i općeg psihofizičkog blagostanja.
Saznajte više o O-R-O naprednoj prehrambenoj strategiji temeljenoj na osobnoj karti probavnog sustava, konstitucijskom tipu i općem zdravstvenom stanju na: ORO plan prehrane
