Iako hrana ima značajnu ulogu na zdravlje organizma, sve češće se spominje kao glavni čimbenik u razvoju bolesti. Ubrzan životni stil utječe na prehrambeni odabir pojedinca, a zajedno doprinose porastu pretilosti, smetnji u radu probavnog sustava te nastanku alergija i autoimunih stanja.
Kad se znanost zagleda u probavu
Probava ima niz uloga u očuvanju zdravlja organizma. Uredno funkcioniranje probavnog sistema uz optimalnu proizvodnju probavnih sokova, omogućuje dobru razgradnju i apsorpciju te služi kao građevni element stanicama i tkivima i kao izvor energije. Stoga, narušene probavne funkcije ne mogu proći neopaženo. U nedostatku nutrijenata postajemo slabi, umorni, neraspoloženi i podložniji funkcionalnim poremećajima, a sve je više dokaza da kronične bolesti imaju neki oblik prehrambenog deficita u osnovi poremećaja. Zato su na znanstvenoj pozornici, čitava probava uključujući i crijevne bakterije, korijenje zdravlja.
Istraživanja su dokazala i intrigantnu komunikaciju između crijeva i mozga, a za tu snažnu vezu zaslužno je preko 100 milijuna živčanih stanica duž probavnog sistema, što je više nego što ih se nalazi u leđnoj moždini. To omogućuje stresu direktan utjecaj na probavni sustav. Stres mijenja i hormonski sustav, a pod utjecajem hormona stresa možemo osjećati smanjen ili pojačan apetit i žudjeti za nezdravom hranom. S druge pak strane, regulacija živčanog sustava ostavlja pozitivan utjecaj na imunitet, metabolizam i hormonski sustav.
Latentne reakcije na hranu
Uz veći izbor hrane, javlja se i više reakcija na hranu. Hrana danas ima mnoštvo aditiva, konzervansa, boja, aroma, pesticida i na stotine drugih tvari koje ju čine „ukusnijom“ i produžuju njen rok trajanja. Kod osjetljivih pojedinaca te tvari mijenjaju tjelesnu kemiju i izazivaju niz reakcija. Kad je tjelesna kemija izvan ravnoteže, organizam se ne može jednako učinkovito nositi sa stresom. Nedovoljno probavljena hrana u kombinaciji s pojačanom crijevnom propusnošću, dolazi u kontakt s imunološkim sustavom crijeva koji pokreće protuupalni odgovor. Reakcije na hranu mogu imati različite oblike, od reakcija metabolizma do mentalne magle, dok su dva učestala oblika potencijalnih reakcija glavobolje i kožne reakcije. Gotovo svakoj narušenoj funkciji organizma, prethodi dugotrajni poremećaj funkcionalnosti na razini probavnog sistema.
Prehrambene intervencije temeljene na ograničavanju unosa hrane okidača, mogu privremeno smanjiti upalni odgovor i stres organizma, dok intervencije koje obuhvaćaju i prvotno nastalu neravnotežu imaju potencijal spriječiti deficite i razvoj bolesti, ubrzati oporavak, podržati tjelesne i kognitivne funkcije i usporiti starenje. I na zapadu i na istoku postoji suglasje da izborom hrane i održavanjem higijene probavnog sustava postaje moguće otključati izvorište regenerativnih procesa, vitalnosti i općeg psihofizičkog blagostanja.
Saznajte više o O-R-O naprednoj prehrambenoj strategiji temeljenoj na osobnoj karti probavnog sustava, konstitucijskom tipu i općem zdravstvenom stanju na: ORO plan prehrane